Vanda Kušpilić Boeken

Studeni 1918. Za milijune Francuza rat je završio... Za Silasa Coreya on tek počinje. Pariz, 11. studenoga 1918. Iako Francuska slavi pobjedu nad onim što je predstavljalo najkrvaviji rat u njezinoj povijesti, u slavljeničkom mnoštvu jedan je čovjek ubijen. Silas Corey, prezauzet bančenjem po krčmama s pijanim vojnicima, prima obavijest od svog vjernog pomoćnika Nama: žrtva je stari poznanik po imenu Albert Percochet, pronađen mrtav u njihovoj hotelskoj sobi. Nastojeći shvatiti okolnosti njegove smrti, Corey provodi istragu i otkriva da je njegov prijatelj radio za... Gospođu Zarkoff! Barunici međunarodne trgovine oružjem koja se nakon afere Aquila povukla u svoje dvore u Švicarskoj nije preostalo još mnogo života. A za njezino bogatstvo zainteresiranih je i suviše: glavni dioničari njezina carstva pohrlili su joj na vrata, svaki u nadi da će dobiti svoj dio kolača. No postoji nešto što ne znaju: majka Zarkoff ima zakonskog nasljednika i upravo je na Silasu Coreyu da mu uđe u trag!

Uslijed zastoja nadzemnog metroa, Armand u zgradi preko puta primijeti mladu ženu, Louise, golu u njezinu pariškome stanu. Slatkorječiv i uporan, uspijeva je zavesti. Međutim, Louise ubrzo prekida vezu za koju osjeća da nema budućnosti, tim više što je upravo upoznala Victora, čiji je senzibilitet više privlači. No, jednog dana u poštanskom sandučiću pronalazi anonimnu pošiljku, plavu bilježnicu: Victorov intimni dnevnik koji već na samom početku otkriva kako je jednoga dana, iz nadzemnog metroa, krišom promatrao golo Louseino tijelo… Kompleksnija nego što je djelovala na početku, Plava bilježnica odmiče se od klasičnog prikaza ljubavnog trokuta, te zavodi svojom neočekivanom strukturom. Kad se tome pridoda majstorski Juillardov crtež, postaje jasno da se radi o izuzetnom ostvarenju, što potvrđuje i nagrada za najbolji strip na festivalu u Angoulemeu 1996. Nešto kasnije, 1998. godine, André Juillard se naslanja na Plavu bilježnicu stripom Nakon kiše, koji, za razliku od pravog nastavka, neke likove iz Plave bilježnice koristi samo kako bi nas uveo u novi zaplet, negdje između Pariza i Italije. Fibra vam donosi oba naslova u jednoj knjizi, popraćena bogatim pogovorom Thierryja Bellfroida.