Bookbot

Doba čarobnjaka

Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.

Boekbeoordeling

Meer over het boek

Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.

Een boek kopen

Doba čarobnjaka, Wolfram Eilenberger

Taal
Jaar van publicatie
2019
product-detail.submit-box.info.binding
(Hardcover)
Zodra we het ontdekt hebben, sturen we een e-mail.

Betaalmethoden

3,9
Zeer goed
820 Beoordelingen

We missen je recensie hier.

Titel
Doba čarobnjaka
Ondertitel
Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.
Uitgever
Fraktura
Jaar van publicatie
2019
Formaat
Hardcover
Aantal pagina's
400
ISBN10
953358162X
ISBN13
9789533581620
Reeks
Beoordeling
3,85 van 5
Aantekening
Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.